14.01.2007. Sudovima podnesene četiri kolektivne tužbe Izbjegli Srbi od TK traže 48,5 miliona maraka ratne štete U četiri kolektivne tužbe podnesene sudovima u Tuzlanskom kantonu, Srbi koji su u toku rata izbjegli s ovog područja traže 48, 5 miliona maraka po osnovu naknade za ratnu štetu. Tužbe su podnesene protiv BiH, TK i općina u kojima su tužitelji živjeli prije rata.
Ubjedljivo najveći iznos - čak 28, 8 miliona maraka - zatražen je u tužbi protiv TK, u predmetu „Mitar Stojanović i drugi“. Slijede „Jovanka Delić i drugi“, koji od BiH, TK i Općine Kalesija traže 7, 792 miliona maraka, te „Vitomir Tomić i drugi“ s tužbom protiv TK i Općine Kladanj i zahtjevom za isplatu 6, 99 miliona maraka. „Najskromniji“ odštetni zahtjev imaju tužitelji u predmetu „Ratko Vukajlović i drugi“ koji od Općine Živinice i MUP-a TK traže 4, 93 miliona KM. Kantonalni pravobranilac Fatima Alihodžić, koja u svim predmetima zastupa TK, ističe da su sve tužbe još u početnoj fazi. Dostavili smo odgovore na sve tužbe, ali još ni u jednom slučaju suđenje nije počelo - kaže Alihodžić. Uz ostalo, TK je osporio, tzv. pasivnu legitimaciju, jer u vrijeme kada je navodna šteta nastala, ova administrativna jedinica uopće nije postojala. Tužbe, eventualno, mogu biti podnesene protiv BiH i općina. Međutim, i tu se mora konkretno dokazati ko je, kada i pod kojim okolnostima nanio štetu tužiteljima, te da li postoji odgovornost tužene strane. Ni u jednoj od četiri podnesene tužbe nisu ponuđeni dokazi, već je paušalno pobrojana šteta na imovini tužitelja - kaže Alihodžić i naglašava da su sve tužbe podnesene iz političkih motiva. E. H.(Avaz)
Peticija za zastitu privatne imovine nesrpskog stanovnistva u Banja Luci i RS
Ovih dana (septembar 2006.) se u RS entitetu pokusava sprovesti posljednja faza etnickog ciscenja ovog dijela teritorija BiH od nesrpskog stanovnistva. Odlukom o prostornom uredjenju te novim prostornim i urbanistickim planom grada Banja Luke, naprimjer, se otima privatna zemlja i ruse kuce vlasnicima nesrpske nacionalnosti, dok se na drugoj strani ratnim profiterima dozvoljava bespravna gradnja kompletnih zgrada na tudjoj zemlji. Zato mi, prije svega gradjani Bosne i Hercegovine, a zatim i vlasnici privatne imovine, ovim putem apelujemo na drzavne institucije BiH i organizacije za zastitu ljudskih prava sljedece:
da se zaustavi otimacina privatnih kuca i zemlje od strane sluzbenih institucija entiteta RS
da se izmjene sadasnji urbanisticki i regulacioni planovi tamo gdje predvidjaju oduzimanje privatne zemlje bez suglasnosti njenih vlasnika
da se u RS entitetu sto hitnije sprovede zakon o denacionalizaciji zemljista, jer je ukidanjem socijalistickog drustvenog poretka SFRJ automatski prestao biti vazecim i oblik drustvenog vlasnistva
da se izvrsi povrat privatnog zemljista koje je od 1992. godine naovamo nelegalno dodijeljeno trecim licima, ovom slucaju srpske nacionalnosti
da se zastiti pravo na privatno vlasnistvo kao jedno od osnovnih i nepovredivih ljudskih pravas Pozivamo sve gradjane Bosne i Hercegovine u domovini I inostranstvu da svojim potpisima pomognu i doprinesu ocuvanju prava na privatnu imovinu nesrpskog stanovnistva u RS entitetu Bosne i Hercegovine.