POTAKNUTI brojnim medijskim napisima o opasnostima svjetske pandemije ptičje gripe, odlučili smo prikupiti dosadašnja saznanja o toj bolesti i objaviti ih na jednom mjestu.
Baš kao ljudi i neke druge vrste, i ptice se mogu zaraziti gripom. Postoji 15 vrsta ptičje gripe. Najopasnije vrste ptičje gripe, koje su obično smrtonosne za ptice, označene su prefiksima H5 i H7.
Tip gripe koji je izazvao najviše medijske pozornosti je visoko patogeni H5N1, ali i u okvirima tog tipa uočeno je nekoliko varijacija, pri čemu su u različitim zemljama zahvaćenih pandemijom ptičje gripe uočene različite varijacije tipa H5N1.
Najčešći nositelji virusa ptičje gripe su ptice selice, naročito divlje patke, ali te ptice unatoč tomu najčešće odolijevaju infekciji.
Podsjetimo, Europska komisija je u četvrtak izvijestila da virus ptičje gripe otkriven u Turskoj pripada tipu H5N1 koji je u Aziji prouzročio smrt šezdesetak osoba od kraja 2003, a sumnja se da virus ptičje gripe otkriven u Rumunjskoj pripada istom visoko patogenom tipu.
U Pakistanu su zabilježeni tipovi ptičje gripe H7 i H9, ali još uvijek nije zabilježen slučaj da ljudi mogu biti zaraženi tim tipovima.
Budući da su najčešći nosioci virusa ptičje grupe divlje ptice selice, izuzetno je teško spriječiti širenje virusa preko granica, ali to ne znači da će perad u europskim zemljama biti nužno zaražena.
Stručnjaci tvrde da se striktnom kontrolom građevina u kojima se drže ptice koje se uzgajaju zbog mesa i jaja može spriječiti širenje ptičje gripe. Nadalje, stručnjaci upozoravaju da treba pomno pratiti migratorne navike ptica selica koje su nositelji virusa, te na taj način organizirati sustav ranog upozorenja na opasnost.
Ptičja gripa ne bi bila ni približno toliko zanimljiva svjetskoj javnosti da nije opasna po ljude. Sve dok prvi takvi slučajevi nisu zabilježeni u Hong Kongu 1997. godine, smatralo se kako ljudi ne mogu biti zaraženi virusom ptičje gripe.
Ljudi se mogu zaraziti ptičjom gripom isključivo kontaktom sa živim inficiranim pticama. Virus dospijeva u fekalije zaraženih ptica, koje se potom osuše i pretvore u prah, a prah se potom širi zrakom i ulazi u ljudski organizam dišnim putem.
Simptomi ptičje gripe slični su simptomima "obične" gripe - slabost, visoka temperatura, kašalj i bolno grlo. Liječnici i znanstvenici su ovih dana posebno zabrinuti, jer je u Vijetnamu otkriven jedan slučaj ptičje gripe u kojem se infekcija proširila na cijelo tijelo, a ne samo pluća, što bi značilo da nemali broj bolesti, pa i smrti, za koje se smatralo da imaju neki drugi uzrok, zapravo potiču od zaraze ptičjom gripom.
Do 10. listopada 2005. godine, potvrđeno je 117 slučajeva u kojima su ljudi zaraženi ptičjom gripom, i to u Indoneziji, Tajlandu, Vijetnamu i Kambodži. Od 117 zaraženih umrlo je 60 ljudi.
Jedno od zanimljivih pitanja vezanih za ptičju gripu glasi: prenosi li se ptičja gripa kontaktom među ljudima? Na to pitanje još uvijek ne postoji konkretni odgovor.
Jedan slučaj s Tajlanda implicira da je takvo što moguće; majka jedne zaražene djevojčice također je zaražena, te je umrla od infekcije. No, djevojčicina strina, koja je također bila zaražena, je preživjela.
Britanski stručnjak za virologiju, John Oxford, tvrdi kako takvi slučajevi navode na pomisao da je širenje osnovnog virusa s čovjeka na čovjeka moguće, te predviđa kako će u budućnosti biti još takvih slučajeva.
Još je zanimljivije pitanje je li u tom slučaju moguća velika svjetska epidemija ptičje gripe. Prema zasad dostupnim podacima, nije vjerojatno da će do toga doći.
Naime, u Tajlandu se virus proširio isključivo među bliskim rođacima, ali širenje zaraze se tu zaustavilo. Nadalje, nije zabilježen nijedan slučaj kombiniranja ptičje i "obične", ljudske gripe.
Upravo ta mogućnost izazvala je paniku širom svijeta. Naime, neki stručnjaci strahuju da bi virus ptičje gripe mogao izmijeniti gene s virusom "obične" gripe kod osobe koja je u isto vrijeme zaražena s oba virusa.
Što više takvih slučajeva bude zabilježeno, veća je vjerojatnost da bi mogao biti stvoren novi, mutirani virus, koji bi se nesumnjivo prenosio s osobe na osobu.
Najgori mogući scenarij
Ukoliko virus mutira i počne bez problema prelaziti s jedne osobe na drugu, posljedice bi mogle biti katastrofalne.
Stručnjaci predviđaju da bi u tom scenariju smrtno moglo stradati između dva i 50 milijuna ljudi.
Mjesta panici ipak nema
Najvažnije je da se zaraza ptičjom gripom ne prenosi konzumacijom mesa zaražene peradi.
Konkretno, čovjek bi trebao osušiti ptičje meso zaražene ptice, te udisati isparavanja s dotičnog mesa, ali i u tom imaginarnom slučaju šansa za zarazu bila bi vrlo malena, tvrde virolozi.
